Besmisleni Pravilnik o natjecanju HNS-a

Zašto nam je klupski nogomet daleko od prve, čak i druge europske razine, zašto nema gledatelja na stadionima, zašto su u glavnim ulogama suci, a ne igrači, kako to da u svakom prvenstvu krene barem jedna priča o namještenim rezultatima u Prvoj HNL zbog kladionica...

Na ova pitanja odgovor je jedinstven: pa kako bi i bilo drugačije? Jedan od najboljih primjera funkcioniranja nogometa u Hrvatskoj je famozni Pravilnik o nogometnim natjecanjima HNS-a. Skupština HNS-a donijela ga je na sjednici održanoj 12. siječnja 1998. pa ga je potom nekoliko puta mijenjala i dopunjavala.

Akt potpisan od strane predsjednika Skupštine Vlatka Markovića i predsjednika Komisije za propise Stanka Hautza, toliko je "šuplji" da na mnogo vrlo važnih pitanja uopće ne daje odgovore. Ne samo to, već ga se i krši!

U članku 7. pod točkom II. Sustav stalnih natjecanja, naime stoji:

"Natjecanja se mogu organizirati po jednostrukom, dvostrukom, četverostrukom ili više bod sustavu, po jednostrukom ili dvostrukom kup sustavu ili kombinacijom bod i kup sustava, kao i doigravanjem (play-off), te u izuzetnim slučajevima turnirskim sustavom."

Prva HNL se, inače, u posljednje tri sezone igra po TROSTRUKOM bod sustavu. Kako vidimo, u Pravilniku piše da se smije igrati po jednostrukom, dvostrukom, četverostrukom ili više pod sustavu. Znači, sustav kojim se igra prvenstvo Hrvatske s regularnošću baš i nema veze.

O slučaju koji je podijelio Hrvatsku, odgođenom dvoboju Rijeka - Dinamo, u Pravilniku odgovor nećete naći. Dva su članka naime vezana za odgodu utakmica, a u njima piše sljedeće:

Članak 18.
Ako momčad daje više od dva igrača u reprezentacije Hrvatske radi odigravanja utakmice predviđene kalendarom natjecanja, onda će joj se na njezin zahtjev izmjeniti raspored odigravanja prvenstvene ili kup utakmice.

Odluku o odlaganju utakmice iz stavka 1. donijet će nadležni natjecateljski organ i o njoj obavijestiti zainteresirane klubove pismeno ili brzojavom, najkasnije tri dana prije rasporedom utvrńene utakmice čiji se termin pomiče.
Odredbe iz stavka 1. nisu obvezne za natjecanje juniora, kadeta i pionira.

Uvjeti za odgodu tih utakmica utvrđuju se propozicijama odnosnog natjecanja.

Članak 19.
Ako se odlukama nadležnog državnog organa zbog dana žalosti zabrani održavanje
športskih priredbi ili se utakmica određenog dana ne može odigrati zbog razloga više sile (potres, poplava, požar i sl.), onda se ta utakmica automatski odgađa.

Odgođena utakmica će se odigrati idući dan u isto vrijeme ukoliko je prestao razlog odgode i ukoliko propozicijama natjecanja nije drugačije predviđeno.

Ako se odgođena utakmica ne može odigrati idući dan, natjecateljski organ će odrediti novi termin za odigravanje utakmice, vodeći računa da se ne ugrozi regularnost natjecanja.

Po članku 18. dakle do odgode može doći samo ako momčad daje dva igrača u reprezentaciju Hrvatske, a, na primjer, da ima desetoricu reprezentativaca Bosne i Hercegovine, na odgodu pravo nema.

Nigdje se ne spominje ni odgoda zbog odigravanja utakmica u europskim natjecanjima, što se stalno radi, odgoda utakmica zbog smrtnog slučaja, kao što je bilo u slučaju tragično preminulog Hrvoja Ćustića.

U članku 19. spominju se samo dan žalosti i elementarne nepogode. Suludo je, kao što to tvrdi povjerenik za natjecanje Prve HNL Josip Brezni, bolest gurati pod pojam i sl., koji stoji u zagradi iza potresa, poplave i požara.

Ne sumnjamo, doduše, da će to pravno proći, kao što u Hrvatskoj prolazi mnogo toga što ne bi smjelo, no to je potpuno apsurdno.

Nije u ovom slučaju bitno je li Dinamo mogao ili nije mogao igrati, ključna je činjenica da povjerenik Josip Brezni po važećem Pravilniku odluku nije smio donijeti!