Šibenčanin Krasnodar Rora (63) jedan je od najvećih Dinamovih napadača, član slavne generacije ‘67., strijelac protiv Leedsa u finalu Kupa velesajamskih gradova. Dinamo ga je sa Šubićevca uzeo s 18 godina.
- Iako je otac imao prijatelje u Hajduku, koji su inzistirali na mom dolasku, odlučio sam prihvatiti poziv Dinama. Po mene je došao tadašnji tehnički direktor Franjo Wölfl.
Zašto Zagreb, a ne Split?
- Odnos Splita prema Šibeniku doživljavao sam kao odnos gazde i poslušnika, što mi je smetalo. Iz nekog svog dišpeta odlučio sam otići u Zagreb, premda je tata bio protiv.
Za Dinamo je odigrao 459 utakmica, postigao 60 pogodaka. Poslije njega iz Šibenika nije bilo takve klase u Maksimiru.
- Uz moju pomoć došao je Ivan Ninić, kasnije i Matić. Nisu ostavili duboki trag. A ja sam se u Šibenik vratio kao trener u ratnim godinama, u sezoni 1992./1993.
Sa simpatijama gleda na rezultate koje danas na Šubićevcu postiže Ivica Kalinić.
- S obzirom na kvalitetu igrača kojima raspolaže, Šibenik odlično gura. A kao domaćin je posebno neugodan, jer ima vatrenu publiku, veliki ga posebno motiviraju i u tim utakmicama nema što izgubiti. Sjetite se kako je s Dinamom u Šibeniku prošao Kuže. Izgubio je i dobio otkaz.
Dinamovi napadači ne briljiraju?
- Osim Mandžukića, nemaju konstantu. Balaban i Šokota nisu pokazali zašto su dovedeni. Ali, zbog toga nisu zaslužili uvrede publike jer nitko im ne može opovrgnuti trud i želju - zaključio je Rora.
Preuzeto sa sportal.hr
Subscribe to:
Post Comments (Atom)
No comments:
Post a Comment